Ispostavilo se da osjećaji u crijevima ili rupa u želucu zapravo mogu doći iz vašeg drugog mozga.
Prema izvješću CBS-a iz Los Angelesa , znanstvenici iz Australije otkrili su da ljudska bića imaju drugi mozak i da se nalazi u stražnjici. U gastrointestinalnom traktu se nalaze milijuni neurona.
Nazvan enterički živčani sustav (ENS), kontrolira pokrete mišića u debelom crijevu neovisno o središnjem živčanom sustavu, prema izvješću Uproxxa . Enterički živčani sustav oblaže probavni trakt mrežom neurona poput mreže.
“Ovi nalazi identificiraju prethodno nepoznat obrazac neuronske aktivnosti u perifernom živčanom sustavu. Do ove nove studije nitko nije imao pojma kako točno velike populacije neurona u ENS-u dovode do kontrakcije crijeva”, rekao je prof. Nick Spencer sa Sveučilišta Flinders u Australiji u priopćenju za javnost.
Ovi neuroni se koordiniraju kako bi zajedno palili i pomažu izbacivanju otpada iz tijela. Iako su znanstvenici otkrili drugi mozak kod miševa, vjeruju da postoji i kod drugih sisavaca, uključujući i ljude.
Zanimljivo je da je ovaj takozvani “drugi mozak” zapravo prvi mozak i vrlo vjerojatno se razvio prije središnjeg živčanog sustava.
Konačni cilj istraživanja je pomoći u liječenju stvari poput zatvora i sindroma iritabilnog crijeva, nakon što znanstvenici otkriju kako sve točno funkcionira.
Osim toga, postoji mogućnost da bi učenje o načinu na koji ovaj drugi mozak radi moglo pomoći dovesti do novih tretmana za depresiju i anksioznost.
Iako crijevni mozak ne razmišlja na isti način na koji razmišlja mozak u vašoj glavi, to bi ionako moglo utjecati na vaše raspoloženje. U izvješću Psychology Today ističe se da sve više dokaza tvrdi da zdravlje crijeva može promijeniti raspoloženje.
Zapravo, može biti jednako ili više utjecaja na vaše raspoloženje od mozga u vašoj glavi, što ima smisla.
“Jedna od velikih misterija gastrointestinalnog trakta je kako tako velike populacije enteričkih neurona (koji leže unutar stijenke crijeva) zapravo aktiviraju akcijske potencijale za stvaranje kontrakcija glatkih mišićnih stanica, omogućujući propulziju sadržaja debelog crijeva”, rekao je Spencer.
Tko je znao da ti leptiri u trbuhu zapravo dolaze iz potpuno odvojenog mozga? Iako crijevni mozak uglavnom komunicira s bakterijskim biomom u crijevima i šalje poruke središnjem živčanom sustavu umjesto da od njega prima mnogo signala, to može duboko utjecati na kvalitetu života. Znanstvenici tek sada shvaćaju kako sve to zajedno funkcionira kako bi učinkovito upravljalo ljudskim tijelom.
