I dok je (samo)izolacija, možda, mnoge od nas zaštitila, puno je onih koje je „ubila“. Oni koji su je preživjeli borili su se protiv virusa, a oni koji nisu, protiv svojih nasilnika. Splitsko-dalmatinska županija u Skloništu za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji ima samo 12 mjesta za žrtve nasilja, što je nedostatno
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i desete obljetnice rada Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, na Kampusu je održana znanstveno-stručna konferencija “Mehanizmi prepoznavanja nasilja u obitelji i društveno-pravni odgovori”. Konferenciju je organizirao Sveučilišni odjel za forenzične znanosti u suradnji sa Skloništem.
U vrijeme pandemije COVID-19 više nego ikada ranije dom je sinonim sigurnosti, intimnosti, topline, brižnosti, nježnosti i ljubavi spram svijeta iza ta četiri zida, kojeg doživljavamo riskantnim, nesigurnim i opasnim za naš život i zdravlje. To možda vrijedi za većinu ljudi, ali ne i za sve. Mnogi su tijekom zadnjih 20-ak mjeseci prvi put osjetili što znači provesti nekoliko dana u izolaciji. Nažalost, ima onih koji u njoj provedu čitavi život. I dok je (samo)izolacija, možda, mnoge od nas zaštitila, puno je onih koje je ubila. Oni koji su je preživjeli borili su se protiv virusa, a oni koji nisu, protiv svojih nasilnika.
Istraživanje provedeno u svrhu izrade diplomskog rada Kristine Alduk, mag. forens., pod mentorstvom doc. Ane Jeličić na Forenzici, pokazalo je kako je zaštitna mjera “lockdowna” znatno utjecala na porast nasilja u obitelji.
Zabrinjavajuće brojke o porastu kaznenih djela nasilja u obitelji na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske potakle su doc. Anu Jeličić sa Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti i Ivnu Grubišić, voditeljicu Skloništa za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, na organizaciju znanstveno-stručne konferencije, što su i učinile uz podršku izv. prof. Damira Piplice, pročelnika Forenzike, i Denisa Maslova, ravnatelja Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije. Simpozij je koncipiran u dva dijela. U prvom dijelu se ukazalo na mehanizme prepoznavanja i prevencije nasilja u obitelji, a u drugom su se analizirali društveno-pravni odgovori, odnosno načini pružanja skrbi žrtvama u okrilju različitih ustanova u našoj županiji.
VRSTE NASILJA U OBITELJI
Organizirane su i dvodnevne radionice namijenjene studentima Forenzike, predstavljena je knjiga “Ne zlostavljaj da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji” doc. Šimuna Bilokapića te je prikazan kratki dokumentarni film svjedočanstva žrtve nasilja u obitelji.

Docentice Ana Jeličić i Kristina Alduk istaknule su kako su COVID i “lockdown” bili okidači za porast kaznenih djela nasilja u obitelji, da je njihovo suzbijanje nužna senzibilizacija javnosti te edukacija i provođenje preventivnih mjera. Poražavajuća je, naime, statistika prema kojoj je broj kaznenih djela nasilja u obitelji u 2020. godini porastao za više od 45 posto na području PU splitsko-dalmatinske u odnosu na 2019. godinu.
Prof. Šimun Anđelinović je govorio o fizičkom i spolnom nasilju, odnosno o vještačenju tjelesnih ozljeda, o razlikama između težih i lakših tjelesnih ozljeda i o ključnoj ulazi sudskih vještaka. Psihoterapeutkinja Maja Jakšić, voditeljica Centra za edukaciju i savjetovanje Hippocampus, održala je predavanje o emocionalnom i psihičkom zlostavljanju. Jedan od često zapostavljenih oblika nasilja je financijsko zlostavljanje, a o njemu je govorila dr. Nevena Aljinović, istaknuvši da postoje različiti aspekti u odnosu na spolnu i dobnu osjetljivost. Tina Peraica, prof. soc. ped., zaposlenica KB-a Dubrava u Zagrebu, na Klinici za psihijatriju, prezentirala je rezultate istraživanja vezane uz rodne razlike među žrtvama nasilja u obitelji, te je progovorila i o muškarcima žrtvama nasilja u obitelji. U brojnim slučajevima obiteljskog nasilja upravo su djeca žrtve bijesa svojih roditelja i staratelja, i svih onih o kojima ovise i u koje imaju najviše povjerenja. Na ovu najranjiviju skupinu društva osvrnula se doc. Nina Mišić Radanović koja je prisutne upoznala s kaznenopravnim aspektima zaštite djece od nasilja u obitelji.
OBLICI SKRBI ZA ŽRTVE NASILJA U OBITELJI
Doc. Šimun Bilokapić, predavač iz franjevačkih redova, privukao je pozornost govoreći o reakciji Katoličke crkve na nasilje u obitelji. Ovaj problem ne zaobilazi svećenike jer oni kroz svoju pastoralnu djelatnost susreću i žrtve i počinitelje nasilja u obitelji. Osvrnuo se na reakciju Crkve po tom pitanju te pozvao na društveno-odgovorno ponašanje i suradnju.

Ivna Grubišić je govorila je o gorućem problemu Skloništa s obzirom da je ono jedino na području splitske županije, sa samo 12 mjesta smještajnog kapaciteta. Naglasila je da zbog toga tek svaka treća žena žrtva nasilja koja zatraži pomoć uspije i dobiti smještaj u prostorijama Skloništa.
Ivana Žižić, mag. act. soc., i Ivanka Buliga, mag. act. soc., ukazale su na potencijale socijalnih radnika u okviru zdravstvene skrbi kako se problem ne bi samo sanirao već kako bi se razvili mehanizmi preveniranja, prepoznavanja i suzbijanja u okrilju suradnje i međuinstitucionalne pomoći. Zrinka Perić, mag. act. soc., dotaknula se podrške žrtvama nasilja u obitelji u sustavu Centra za socijalnu skrb u Splitu. Naglasila je neophodnost i nužnost međuresorne suradnje, pogotovo između Centra i odgojno-obrazovnih institucija. Policijska službenica, mr. sc. Sandra Kovačić prikazala je kako u praksi izgleda suočavanje s nasiljem u obitelji, upoznavši prisutne s protokolom postupanja policijskih službenika u slučajevima nasilja u obitelji.
naslovna foto: Paun Paunović / CROPIX
Izvor